Uz takva kretanja, skandinavske valute predstavljanju investitorima \'alternativu za euro\', izjavio je John McCarthy, menadžer valutne trgovine za ING Capital Markets iz New Yorka.

Dok eurozona proživljava krizu zbog nesređenih fiskalnih sustava u mediteranskim zemljama, Norveška i Švedska nastoje ubrzati svoj gospodarski oporavak. Eurozona predviđa provući svoj rast u plus za 0.2 posto na kraju 2010., što izgleda kao nategnuta brojka pored rasta BDP-a Švedske od 3,3 posto te Norveške od 2,1 posto u 2010. sa predviđanjima rasta od 3 posto u 2011.

Nasuprot Švedske i Norveške, zemlje koje imaju monetarnu neovisnost od eurozone, Finska i Danska, koje su svoju valutu vezale za euro, nemaju jednako optimistične stope rasta već puno bliže stopama iz eurozone od 0,2 posto.

Među glavnim mehanizmima obrane Švedske i Norveške od prelijevanja krize u eurozoni na njihove monetarne sustave je jačanje domaće valute i dizanje kamatnih stopa centralne banke. Kako je riječ o dvije izvozno usmjerene zemlje, jačanje valutnog tečaja uz izraženo sudjelovanje u svjetskoj trgovini pretvara skandinavske zemlje u moguća monetarna i fiskalna utočišta za investitore koji su uhvaćeni u krizu dolara i eura.

Iako nisu dio eurozone, Švedska je izložena utjecajima fiskalne krize eurozone zbog 7 posto svojeg izvoza kojim ulaze u zemlje najpogođenije krizom – Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska.

Skandinavci ističu kako su efekte preljevanja krize uspješno izbjegli mjerama u poreznoj politici i socijalnim programima.